Zmajeva spilja i reljefi u njoj prvorazredni su spomenik pećinskoga samostanskog života popova glagoljaša u XV. stoljeću. Oko 200 metara iznad Murvice ova je spilja poslužila kao obitavalište i kao hram poljičkih glagoljaša koji su sredinom XV. stoljeća prebjegli ovdje na nenaseljene strme južne obronke otoka da u spilji započnu svoj redovnički život i da ga uzdignu do zavidne visine zajedno.

U Zmajevoj spilji posebno se ističu skulpture i reljefi izdubljeni u živom kamenu njezine unutrašnjosti. Dominira veliki lik zmaja na zapadnom zidu ulaznog dijela spilje po kojemu je ona i dobila ime. Tu se nalaze brojni likovi životinja, nekoliko muških i ženskih glava, mjesečeva četvrt s ljudskim licem i dr. Ovdje kao da je balzamirana duhovna povijest jednoga naroda u kojoj je pomireno njegovo davno pogansko poimanje svijeta s kršćanskom naukom.